Predsjednik Čapljinske nezavisne stranke i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Pero Previšić uputio je otvoreno pismo predsjedniku HNS-a BiH Draganu Čoviću u kojem je problematizirao odnos ove institucije prema hrvatskim žrtvama na području Republike Srpske, sa posebnim osvrtom na stradanje civila u Briševu kod Prijedora.
Previšić u pismu poziva Čovića i predstavnike HNS-a BiH da posjete Briševo i odaju počast žrtvama, navodeći da sva mjesta stradanja hrvatskog stanovništva trebaju imati odgovarajuću pažnju institucija koje predstavljaju hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
Njegovo obraćanje otvorilo je novu političku raspravu o načinu na koji se obilježavaju ratne žrtve, ali i o odnosu između aktuelnih političkih odnosa i pitanja ratnog naslijeđa.
Kritika iznutra: Pitanje predstavljanja svih Hrvata u BiH
U svom pismu Previšić navodi da postoji potreba za jednakim odnosom prema svim hrvatskim žrtvama, bez obzira na mjesto stradanja i okolnosti u kojima su izgubile živote.
Poseban naglasak stavio je na Briševo, mjesto koje se u javnom prostoru često spominje u kontekstu stradanja hrvatskih civila tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Previšićeva poruka upućena predsjedniku HNS-a otvara pitanje uloge ove institucije u očuvanju sjećanja na ratne žrtve i načina na koji ona predstavlja različite dijelove hrvatske zajednice u BiH.
Briševo kao dio šire debate o ratnom naslijeđu
Pitanje obilježavanja stradanja u Briševu nije izolovan slučaj, već dio šire debate o odnosu prema ratnim žrtvama u Bosni i Hercegovini.
U zemlji u kojoj su tokom rata stradali pripadnici svih naroda, način na koji političke institucije pristupaju pitanjima sjećanja često izaziva različite reakcije.
Porodice žrtava godinama ukazuju na važnost institucionalnog priznanja njihove patnje, dok političke institucije nastoje pronaći način djelovanja unutar složenih društvenih i političkih okolnosti.
Čovićev odnos prema Republici Srpskoj u fokusu rasprave
Dodatnu pažnju u Previšićevom pismu izazvala je kritika vezana za ranije političke poruke Dragana Čovića, uključujući njegovu izjavu u Narodnoj skupštini Republike Srpske o važnosti očuvanja Republike Srpske.
Previšić smatra da takve političke poruke trebaju biti praćene jasnim odnosom prema hrvatskim žrtvama koje su stradale na prostoru tog entiteta.
Ovo pitanje ponovo je otvorilo širu raspravu o tome kako politički lideri balansiraju između aktuelnih političkih odnosa i odnosa prema događajima iz ratne prošlosti.
HNS pred izazovom jedinstvenog pristupa pitanju žrtava
Otvoreno pismo dolazi u trenutku kada se unutar hrvatskog političkog prostora u BiH vode različite rasprave o prioritetima i načinu političkog djelovanja.
Za jedne, pitanje obilježavanja svih mjesta hrvatskog stradanja predstavlja važan dio očuvanja nacionalnog identiteta i političke odgovornosti. Za druge, riječ je o pitanju koje zahtijeva širi društveni kontekst i pažljivo vođenje javnog dijaloga.
Bez obzira na političke stavove, slučaj Briševa ponovo je pokazao da pitanja ratnih žrtava i odnosa prema prošlosti ostaju snažno prisutna u političkom životu Bosne i Hercegovine.
Zaključak: Pitanje sjećanja ponovo u centru političke pažnje
Otvoreno pismo Pere Previšića Draganu Čoviću nije samo poziv na posjetu jednom mjestu stradanja, već i dio šire rasprave o tome kako političke institucije pristupaju ratnoj prošlosti i predstavljanju različitih zajednica.
Briševo tako ponovo postaje tema političkog prostora, ali i podsjetnik na činjenicu da način odnosa prema žrtvama ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja u društvu koje i dalje pokušava pronaći ravnotežu između prošlosti, sadašnjosti i budućih političkih odnosa.
