Velike razlike u razvijenosti općina: Sarajevo prednjači, periferija tone u stagnaciju
Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je ovog ljeta izvještaj o stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave (JLS) u Federaciji BiH za 2024. godinu. Dokument donosi jasan presjek ekonomske i društvene slike u općinama i gradovima, potvrđujući da se jaz između razvijenih urbanih centara i perifernih zajednica sve više produbljuje.
Pet ključnih pokazatelja razvoja
Indeks razvijenosti mjeri se na osnovu kombinacije pet kriterija:
prihodi od poreza na dohodak po stanovniku,
stepen zaposlenosti,
demografska kretanja,
udio starog stanovništva u ukupnom broju stanovnika,
obrazovna struktura radne snage.
Na osnovu tih podataka kreirana je ljestvica koja pokazuje gdje se nalazi svaka lokalna zajednica u Federaciji BiH i koliko napreduje ili nazaduje iz godine u godinu.
Sarajevo i okolina kao “klaster razvoja”
Na vrhu liste, u Grupi I visoko razvijenih općina, očekivano je ostala Općina Centar Sarajevo, koja je zadržala lidersku poziciju. Društvo joj prave Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća. Ove općine zajedno čine jezgro ekonomskog i demografskog rasta, potvrđujući višedecenijski trend koncentracije resursa u Sarajevskom kantonu.
Grupa II okuplja uglavnom kantonalne centre poput Mostara, Tuzle, Širokog Brijega i Goražda. Pored njih, pozitivan rast pokazuju Doboj-Jug, Hadžići, Čitluk, Tešanj i Ilijaš, koji se sve više profiliraju kao manji regionalni motori razvoja.
Treću grupu čini najveći broj općina i gradova, među kojima su Zenica, Bihać, Visoko, Gračanica, Lukavac, Živinice, Travnik, Ljubuški, Srebrenik, Kakanj, Grude, Čapljina, Konjic, Bugojno i drugi. Ove sredine imaju kapacitet za napredak, ali su im neophodne sistemske mjere za zadržavanje stanovništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Nerazvijeni i najugroženiji
Poseban problem predstavljaju Grupa IV i Grupa V. U prvoj se nalaze nerazvijene općine poput Fojnice, Busovače, Olova, Donjeg Vakufa, Zavidovića, Stoca, Jajca, Vareša, Kalesije, Cazina i Velike Kladuše. Najkritičnija je situacija u Grupi V, u kojoj su izrazito nerazvijene zajednice: Domaljevac-Šamac, Ravno, Glamoč, Drvar, Bužim, Ključ, Foča, Pale, Čelić, Bosansko Grahovo, Teočak, Sapna i Dobretići. Ove općine suočavaju se sa depopulacijom, slabašnim budžetima i izuzetno visokom nezaposlenošću.
Najveći dobitnici i gubitnici 2024.
Grad Orašje je ostvario najveći pomak – napredovao je sedam mjesta zahvaljujući rastu prihoda od poreza na dohodak od čak 27 posto. Novi Travnik je napredovao za četiri mjesta zbog boljeg obrazovnog profila radne snage i rasta prihoda, dok su Grude, Ilijaš i Stolac poboljšali plasman za tri mjesta. S druge strane, Kupres je pao za 13 mjesta, što se vezuje za ispravljanje ranijih metodoloških grešaka u statistici zaposlenosti. Banovići, Jajce i Travnik zabilježili su pad od tri pozicije zbog stvarnog pogoršanja zaposlenosti i stagnacije prihoda.
Jaz koji određuje budućnost
Podaci jasno ukazuju na rastuće razlike između urbanih i ruralnih područja. Dok Sarajevo i regionalni centri nastavljaju stabilan rast, manja i udaljenija mjesta gube stanovništvo i bilježe ekonomski pad.
Takav trend direktno utiče na život građana – od dostupnosti zdravstvene zaštite i obrazovanja, do šansi za zaposlenje. Stručnjaci upozoravaju da je neophodno hitno razvijati strategije koje će jačati lokalne ekonomije, ulagati u obrazovanje i otvarati nova radna mjesta.
Bez odlučnih i planskih mjera, upozorava izvještaj, Federacija BiH rizikuje da se podijeli na mali broj razvijenih ostrva i veliko more zaostalih, demografski praznih područja.
