Najnoviji podaci o sigurnosti u svjetskim gradovima ponovo su otvorili pitanje koliko su urbane sredine zaista sigurne – i koliko se građani u njima tako osjećaju. Prema istraživanju platforme Numbeo za 2026. godinu, vrh liste zauzimaju gradovi u kojima je percepcija kriminala izuzetno visoka, a osjećaj sigurnosti na najnižem nivou.
Na samom vrhu rangiranja našao se Pietermaritzburg u Južnoj Africi, a odmah iza njega slijede Pretoria i Caracas, dok se među najrizičnijim urbanim sredinama izdvajaju i Port Moresby, Johannesburg i Durban.
Lista pokazuje jasnu dominaciju gradova iz Afrike i Latinske Amerike, gdje su problemi nasilja, organizovanog kriminala i socijalne nestabilnosti najizraženiji. U vrhu se nalaze i San Pedro Sula, Memphis i Salvador, koji godinama bilježe visoke stope kriminala i osjećaja nesigurnosti među stanovništvom.
Region bez dramatičnih odstupanja
Kada je riječ o jugoistočnoj Evropi, situacija je znatno stabilnija. Sarajevo se, prema ovom indeksu, nalazi u zoni srednje percepcije kriminala, što znači da građani prepoznaju određene sigurnosne izazove, ali bez ekstremnih odstupanja u odnosu na globalni prosjek.
Najčešće primjedbe odnose se na imovinski kriminal i krađe, dok je nivo nasilnih incidenata ocijenjen kao umjeren. S druge strane, Zagreb se svrstava među sigurnije gradove Evrope, s osjetno nižim indeksom i većim osjećajem sigurnosti među građanima, posebno u svakodnevnim situacijama.
Percepcija, a ne statistika
Važno je naglasiti da se Numbeo rangiranje ne temelji na službenim policijskim podacima, već na subjektivnim procjenama građana. Upravo zbog toga ovi rezultati više odražavaju osjećaj sigurnosti nego stvarne brojke kriminala.
Ipak, takvi podaci često imaju snažan uticaj na percepciju gradova u međunarodnoj javnosti, turizmu i investicijama.
Pad sigurnosti kao globalni trend
Analitičari upozoravaju da se u brojnim svjetskim metropolama bilježi rast nepovjerenja u sigurnosne sisteme, što dodatno utiče na rezultate ovakvih istraživanja. Kombinacija ekonomskih kriza, migracija i političke nestabilnosti doprinosi osjećaju nesigurnosti, čak i u sredinama koje formalno ne bilježe dramatičan rast kriminala.
U konačnici, iako Balkan ne prednjači po negativnim statistikama, globalna slika jasno pokazuje da sigurnost postaje jedno od ključnih pitanja savremenog urbanog života.
