Iran je oštro reagovao na zajedničko saopćenje Sjedinjenih Američkih Država i država članica Vijeća za saradnju zemalja Zaljeva (GCC), ocijenivši ga kao politički motivisano, provokativno i zasnovano na pogrešnim interpretacijama regionalne sigurnosne situacije.
U reakciji iranskog Ministarstva vanjskih poslova, saopćenje usvojeno nakon ministarskog sastanka u Bahreinu 25. juna opisano je kao još jedan primjer, kako tvrdi Teheran, „intervencionističke politike“ Washingtona na Bliskom istoku.
Optužbe na račun američke politike u regionu
Iran je odbacio tvrdnje SAD-a o njihovoj „dugoročnoj posvećenosti sigurnosti Zaljeva“, navodeći da američko vojno prisustvo u regiji ne doprinosi stabilnosti, već naprotiv – produbljuje podjele i povećava rizik od sukoba.
Teheran posebno tvrdi da su američke baze u pojedinim državama regiona korištene tokom nedavnih napada na Iran, što je, prema njihovim riječima, dokaz da se sigurnosna infrastruktura Zaljeva stavlja u funkciju „neprijateljskih operacija“.
Ministarstvo vanjskih poslova Irana pozvalo je zemlje domaćine američkih vojnih objekata da preispitaju svoje sigurnosne aranžmane, uz tvrdnju da međunarodno pravo obavezuje države da ne dozvole korištenje svoje teritorije za napade na treće zemlje.
Nuklearni program i optužbe o destabilizaciji
U saopćenju se odbacuju i optužbe o iranskom nuklearnom programu, koji Teheran i dalje opisuje kao isključivo miroljubiv. Takve tvrdnje SAD-a i Izraela ocijenjene su kao „politički konstruisane optužbe bez osnova“.
Iran je istovremeno pozvao države GCC-a na uspostavljanje regionalnog okvira saradnje, uključujući ideju zone bez nuklearnog oružja u Zapadnoj Aziji, naglašavajući da bi sigurnost trebala biti rezultat dijaloga, a ne vanjskog prisustva.
Hormuški moreuz u centru spora
Jedna od ključnih tačaka spora ostaje Hormuški moreuz, strateški važan plovni put kroz koji prolazi veliki dio svjetske nafte. Iran tvrdi da su nedavne tenzije u toj zoni posljedica američko-izraelskih vojnih aktivnosti i optužuje pojedine regionalne aktere za saradnju u „destabilizirajućim potezima“.
Teheran podsjeća da se, prema njegovom tumačenju, dio moreuza nalazi u njegovim teritorijalnim vodama i insistira na pravu da reguliše plovidbu u skladu s bilateralnim i međunarodnim sporazumima.
Odgovor SAD-a i zaljevskih država
U zajedničkom saopćenju nakon sastanka u Manami, SAD i zemlje GCC-a pozvale su na potpuno i neometano otvaranje Hormuškog moreuza, naglašavajući da sloboda plovidbe mora ostati zagarantovana u skladu s međunarodnim pravom.
Također su istakli potrebu za nastavkom pregovora s Iranom, ali uz jasan stav da se svako buduće ekonomsko i političko otvaranje prema Teheranu mora vezati za njegovu „regionalnu ulogu i ponašanje“.
U dokumentu je naglašeno i da bi eventualna saradnja i investicije u odnosima s Iranom mogle biti uslovljene napretkom u pregovorima i ispunjavanjem međunarodnih obaveza, posebno onih vezanih za nuklearna pitanja.
Sve dublje strateške podjele
Najnovija razmjena poruka pokazuje nastavak dubokih razlika između Irana i zapadno-zaljevskog bloka oko ključnih sigurnosnih pitanja u regiji – od vojnog prisustva SAD-a, preko nuklearnih ambicija Teherana, do kontrole nad jednim od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.
I dok Washington i njegovi partneri insistiraju na konceptu „kolektivne sigurnosti pod međunarodnim pravilima“, Iran ostaje pri stavu da je upravo takav sistem dio problema, a ne rješenja.
