Šest dana nakon što su Sjedinjene Američke Države, u zajedničkoj operaciji s Izraelom, napale Iran, ankete javnog mnijenja otkrivaju ozbiljne sumnje i duboki skepticizam među američkom javnošću prema tom vojnom poduhvatu.
Nedostatak podrške predstavlja politički rizik za predsjednika Donalda Trumpa, uprkos njegovim entuzijastičnim izjavama o napretku operacije, proslavi atentata na iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija i najavama da će akcije trajati samo oko četiri sedmice, piše The Hill .
Niska podrška u anketama
Rezultati ankete javnog mnijenja govore sami za sebe. Anketa Reutersa i Ipsosa, provedena odmah nakon početka sukoba, pokazala je da samo 27 posto Amerikanaca odobrava američku akciju protiv Irana, 43 posto ne odobrava, dok 29 posto nije bilo sigurno.
Anketa CNN-SSRS-a, koja nije nudila opciju "nisam siguran", pokazala je da 41 posto ispitanika podržava vojnu akciju, dok se 59 posto protivi. Anketa The Economista i YouGova, objavljena u srijedu, pokazala je da 32 posto podržava upotrebu vojne sile za rušenje iranske vlade, dok se 45 posto protivi tome.
Podaci iz sve tri ankete pokazuju predvidljivo veliku razliku između stavova demokrata i republikanaca, ali je značajno da se i snažna većina nezavisnih birača protivi napadu.
Trumpov optimizam i komunikacijska strategija
Trump je do sada izbjegavao tradicionalne metode komunikacije u ratno vrijeme, poput obraćanja naciji u udarnom terminu televizije. Umjesto toga, odlučio se za kombinaciju videa na društvenim mrežama, improviziranih izjava na događajima u Bijeloj kući i serije kratkih telefonskih intervjua.
Uprkos lošim brojkama, predsjednik, u svom stilu, insistira da radi pravu stvar. U srijedu je u Bijeloj kući rekao da bi, ako bi morao ocijeniti američki napredak u Iranu na skali od 1 do 10, dao "oko 15".
"Sada smo u veoma dobroj poziciji, a njihovo rukovodstvo se jednostavno raspada. Ko god pokuša postati vođa, završi mrtav", dodao je. U četvrtak je o iranskim snagama rekao: "Mi sada želimo da se borimo više nego oni."
Njegov optimizam dijeli i sekretarica za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt, koja je u srijedu insistirala da je američka javnost na Trumpovoj strani. Na pitanje novinara zašto se predsjednik nije obratio naciji i da li vjeruje da ga narod podržava, odgovorila je: "Mislim da on u to vjeruje. I mislim da predsjednik zna da su ljudi dovoljno pametni da prozru lažne naslove koje su stvorili ljudi u ovoj prostoriji, naslove koji tvrde da je ova akcija bila neopravdana."
Neuspjeh u Kongresu i historijska upozorenja
Pokušaji demokrata da ograniče Trumpov manevarski prostor propali su ove sedmice na Kapitolu. Rezolucije o ratnim ovlaštenjima odbačene su u srijedu u Senatu, a u četvrtak u Predstavničkom domu.
Ipak, nedostatak javne podrške zabrinjava Trumpa i njegove saveznike, posebno zato što popularnost prekomorskih sukoba s vremenom opada. Na primjer, kada je Gallup 1965. godine pitao Amerikance da li je slanje trupa u Vijetnam bila greška, samo 24 posto ih je mislilo da jeste. Do 1973. godine, 60 posto ih je mislilo da jeste.
Sličan trend uočen je i tokom rata u Iraku. U februaru 2003. godine, 66 posto Amerikanaca podržavalo je vojnu akciju protiv Sadama Huseina. Do novembra 2011. godine, 75 posto je odobrilo odluku o povlačenju svih borbenih trupa iz zemlje.
Kritike s obje strane političkog spektra
Ratovi u Iraku i Afganistanu ozbiljno su oslabili apetit nacije za stranom intervencijom. Mnogi Trumpovi pristalice u pokretu "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (MAGA) podržali su ga upravo zato što su vjerovali da dijeli njihov skepticizam prema takvim sukobima. Sada neke istaknute ličnosti u tom krugu izražavaju svoje razočarenje.
Bivša zastupnica Marjorie Taylor Greene nazvala je gubitak američkih života u napadu "potpuno nepotrebnim i neprihvatljivim". Konzervativna komentatorica Megyn Kelly rekla je u svojoj emisiji: "Ovo zvuči kao da je ovo, sasvim jasno, izraelski rat."
Čini se da su se kritike odrazile i na Trumpa. U intervjuu za ABC News u četvrtak, požalio se da je popularni voditelj Tucker Carlson, jedan od najglasnijih konzervativnih kritičara napada, "skrenuo s puta" i da "nije bio dovoljno pametan" da ispravno shvati MAGA pokret.
S druge strane, liberali smatraju da Trump ponavlja greške Georgea W. Busha u Iraku, započinjući rat bez prethodnih napora da uvjeri javnost u njegovu ispravnost. "Kao da nisu naučene nikakve lekcije", rekao je Joe Trippi, demokratski strateg koji je vodio predizbornu kampanju Howarda Deana 2004. godine.
Trippi je povukao direktnu paralelu između rata u Iraku i trenutne nepopularnosti akcija u Iranu, od nade u brzu promjenu režima do tvrdnji o oružju za masovno uništenje tada i sada o neposrednoj prijetnji iranskog nuklearnog oružja. "Razlog zašto je ovo toliko nepopularno je taj što je američka javnost već vidjela ovaj film. Sve su to već vidjeli. Sve iste stvari", zaključio je.
