Široki Brijeg, koji je nekada bio jedno od najnerazvijenijih područja Bosne i Hercegovine, danas se ponosi titulom „dolina milionera“.
Ovaj nadimak, koji je stekao zahvaljujući značajnom ekonomskom razvoju, odražava impresivan napredak koji je grad ostvario u posljednjim desetljećima. Prema najnovijim informacijama, Široki Brijeg je domaćin 129 kompanija s godišnjim prihodima većim od milion KM, dok šest od tih kompanija bilježi prihode koji premašuju 100 miliona KM. Ova statistika svrstava Široki Brijeg među gradove u Bosni i Hercegovini s najvećim brojem uspješnih poduzetnika i bogatih pojedinaca.
Historijski kontekst i promjene imena
Široki Brijeg je u prošlosti bio poznat kao Lištica, naziv koji je promijenjen 1952. godine po partijskom dekretu. Ime Lištica je odražavalo rijeku koja protječe kroz središte grada, a komunističke vlasti nisu bile sklone originalnom imenu Široki Brijeg. Međutim, na sjednici Skupštine općine 16. oktobra 1991. godine, naziv Široki Brijeg je vraćen. Odluka o povratku starog imena bila je rezultat nastojanja da se očuva historijski identitet grada.
Razvoj i napredak
Široki Brijeg ima bogatu historiju koja seže unazad do srednjeg vijeka. Tokom brončanog i željeznog doba, ovo područje je bilo naseljeno, a ranokršćanski ostaci i gradine svjedoče o njegovoj značajnosti kroz historiju. U 19. stoljeću, dolazak franjevaca na ovo područje donio je značajne promjene. Franjevci su otvorili škole, osnovali Franjevačku gimnaziju i igrali ključnu ulogu u obrazovanju i kulturnom razvoju grada. Takođe su izgradili objekte i infrastrukturu koja je pomogla u razvoju trgovine i zanatstva.
Tokom 20. stoljeća, Široki Brijeg je počeo intenzivnije razvijati svoju industrijsku bazu. Godine 1936., franjevci su izgradili hidroelektranu na rijeci Lištici koja je opskrbljivala grad strujom. Ova elektrana bila je ključna za razvoj lokalne infrastrukture i poboljšanje životnih uslova građana.
Ekonomski uspon
Krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, vlasti su prepoznale značaj zapadnohercegovačkog područja i počele investirati u razvoj industrije. Ove investicije su se isplatile, i Široki Brijeg je od tada nastavio da se razvija. Danas, grad ima tri poslovno-industrijske zone, a oko 500 poduzeća i 550 samostalnih djelatnosti i obrta aktivno posluju. Privredna društva u Širokom Brijegu ostvarila su više od dvije milijarde KM prihoda, a neto dobit je premašila 200 miliona KM.
Aktuelni gradonačelnik Miro Kraljević ističe da je lokalna uprava prepoznala važnost stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za privlačenje investicija. Kraljević je naveo da je Široki Brijeg danas među gradovima s najvišim stepenom zaposlenosti u zemlji, s brojem zaposlenih koji se približava 9.000. Grad se kontinuirano širi, a planirana izgradnja brze ceste na relaciji Mostar – Grude – granica s Hrvatskom dodatno će unaprijediti ekonomsku dinamiku.
Budućnost i očekivanja
Široki Brijeg se priprema za dalji ekonomski rast. Očekuje se da će brza cesta koja će prolaziti južno od gradskog središta dodatno povećati atraktivnost regije za investitore. Urbanisti predviđaju da će područje oko brze ceste postati novo ekonomsko središte, što će dodatno poboljšati uvjete za poslovanje i zapošljavanje.
Kraljević zaključuje da su trendovi u ekonomiji pozitivni i da će se dalji razvoj nastaviti. Ulaganja u nove pogone i industrijske objekte već su u planu, a lokalne vlasti su posvećene podršci poduzetnicima i stvaranju povoljnog poslovnog okruženja koje će omogućiti nastavak uspjeha Širokog Brijega.
