Bosna i Hercegovina mora ubrzano razvijati željeznički transport kako bi smanjila zavisnost od cestovnog prijevoza i ublažila ekonomske gubitke, što se pokazalo posebno nakon nedavnih blokada bh. prevoznika.
Infrastrukturni projekti planirani kroz Plan rasta mogu biti ključni za budućnost, ali prvo je neophodno provesti potrebne reforme u sektoru.
Entitetske željeznice bilježe višemilionske gubitke, gomilaju dugove, a vozovi i dalje voze prugama starim desetljećima, koje, kako ističe bivši zamjenik ministra komunikacija i prometa Nedžad Branković, izgledaju „kao mjesta gdje raste trava između pragova“. Predsjednik Udruženja konsultanata inžinjera BiH Ešref Gačanin podsjeća da je nekada zemlja imala 3.500 kilometara pruga, dok je danas željeznica gotovo zapuštena.
Veliki dio robe, uključujući tečna goriva, preusmjeren je na cestovni transport, što stvara gužve, oštećuje ceste i zagađuje okoliš. Direktor Sektora za teretni i putnički promet Željeznica FBiH, Namir Mahmutović, naglašava da bi tri do četiri voza dnevno prevezla količine koje sada zauzimaju stotine cisterni na cestama. Profesor Osman Lindov s UNSA dodaje da je uloga željeznice u društvu potpuno zanemarena, te da je prebacivanje transporta na ceste dugoročno neodrživo.
Veliki industrijski subjekti, poput Cementare Kakanj, ArcelorMittala i GIKIL-a, i dalje koriste Luku Ploče za uvoz i izvoz robe, ali željeznički transport je ključna karika za povezivanje s evropskom mrežom. Ministar komunikacija i prometa Edin Forto ističe da će Plan rasta prioritizirati projekte po spremnosti i značaju, nadajući se da će željeznički projekti biti među prvima. Nedžad Branković dodaje da je nužno preći na regionalni koncept i integrirati željeznički sektor s operatorima robnih tokova, uključujući pomorske luke.
Trenutno vozovi voze sporo, električne lokomotive nisu u pogonu, a pruge nisu elektrificirane, dok susjedne zemlje koriste moderne tehnologije poput vozova na baterije. Za bh. politiku to ostaje daleka budućnost zbog godina nedovoljnog ulaganja u željezničku mrežu.
Bosna i Hercegovina se suočava s izazovom: ako se ne revitalizira željeznica, transport roba i dalje će zavisiti od cesta, uz ekonomske, ekološke i infrastrukturne posljedice.
