Od 7. augusta na snagu su stupile američke carine od 30 posto na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine, kao i iz više drugih zemalja.
Iako trgovinska razmjena BiH sa SAD-om čini tek oko jedan posto ukupne vanjske trgovine zemlje, stručnjaci upozoravaju da će posljedice biti osjetne, naročito za domaće kompanije koje koriste američke dobavljače.
Direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH, Almin Mališević, ističe da bi ukidanje carina na američke proizvode u budućnosti znatno olakšalo poslovanje i doprinijelo konkurentnosti bh. privrede, posebno u sektorima poput farmacije. Mališević dodaje da bi takva mjera mogla otvoriti prostor i za buduće sporazume o slobodnoj trgovini sa SAD-om, ali upozorava na moguće fiskalne gubitke usljed smanjenja carinskih prihoda bez adekvatnih kompenzacija.
S druge strane, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Ermina Salkičević-Dizdarević (SDPBiH), kritikuje način na koji je BiH pogođena ovim carinama u poređenju s drugim zemljama regije. Ona optužuje nadležne institucije, posebno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pod vodstvom Staše Košarca, da nisu adekvatno reagovale na probleme poput uvoza badema, što je prema njenim riječima dodatno narušilo poziciju BiH u trgovinskim odnosima sa SAD-om.
Salkičević-Dizdarević također ukazuje na neusklađene podatke o vrijednosti trgovinske razmjene između BiH i SAD, naglašavajući da je uvoz znatno veći od izvoza, te da je BiH u trgovinskom deficitu. Posebno ističe važnost nastavka pregovora sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) i apeluje na vlasti da se fokusiraju na prioritetne vanjskotrgovinske strategije koje više koriste bh. izvoznicima.
Ukupno gledano, iako direktni efekti ovih carina mogu biti ograničeni zbog malog obima razmjene, domaće kompanije i izvoznici će sigurno osjetiti posljedice, dok političke debate i dalje traju oko pravaca buduće trgovinske politike Bosne i Hercegovine.
