Hrvatska uvodi značajne promjene u sistem zapošljavanja stranih radnika s ciljem uspostavljanja bolje kontrole, smanjenja nelojalne konkurencije i suzbijanja ilegalnih praksi.
Izmjene Zakona o strancima uvode strože zdravstvene uslove i podstiče učenje hrvatskog jezika, a statistika pokazuje da je ove godine, uprkos manjem broju izdatih radnih dozvola, broj osiguranih osoba porastao, što ukazuje na bolje planiranje poslodavaca .
Manje dozvola, ali bolja kontrola
Državni sekretar Ministarstva rada i penzijskog sistema Ivan Vidiš rekao je u emisiji U mreži Prvog da su pojačane kontrole dovele do regulisanijeg tržišta rada. "Sistem je bolje kontrolisan i za strane radnike i za poslodavce", naglasio je. Prema njegovim riječima, Hrvatska bilježi 17 posto manje radnih dozvola u odnosu na isti period prošle godine, ali istovremeno 10 posto više radnika prijavljenih kod Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje.
"Ovo pokazuje da poslodavci bolje planiraju, ali i da smo dostigli 40 posto produženih radnih dozvola. Smanjujemo fluktuaciju i ozbiljnije planiramo sa stranim radnicima. Odlučili smo poslati jasne poruke onima koji su se odlučili za nezakonite prakse", rekao je Vidiš.
Anita Mandić, šefica Službe za zakonodavstvo za boravak stranaca, potvrdila je da se trend mijenja. "Do sada smo primili više od 260.000 zahtjeva, a odobreno je 167.000", istakla je.
Od toga je 69.000 bilo produženih dozvola, gotovo 79.000 za novo zapošljavanje i gotovo 20.000 za sezonske radnike. Najveći broj dozvola ove godine izdat je građanima Bosne i Hercegovine (oko 32.000), Nepala (31.000), Srbije (oko 24.000) i Filipina (oko 17.000).
Strožiji zdravstveni uslovi za boravak
Jedna od ključnih vijesti tiče se zdravstvenih uvjeta za dolazak stranaca. Predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, Miroslav Venus, objasnio je da je uredba koja donosi važne promjene trenutno u javnoj raspravi.
Prema prijedlogu, državljanin treće zemlje će uz zahtjev za prvu privremenu boravišnu dozvolu morati dostaviti potvrdu o zdravstvenom stanju i statusu vakcinacije, koja ne smije biti starija od 90 dana.
Učenje jezika kao temelj integracije
Državni sekretar Vidiš posebno je naglasio važnost učenja hrvatskog jezika kao osnove za integraciju stranih radnika. "Vijesti, poput učenja hrvatskog jezika, su osnova. Omogućili smo učenje jezika, sufinansirano od strane Evropskog socijalnog fonda, ali je odziv bio slab. Ne postoji nivo svijesti koji je potreban da bi se radnici uvjerili da uče jezik", rekao je.
Dodao je da građani s pravom očekuju da osoba pokaže barem početni interes za jezik i zaključio: "Regulisano tržište rada je naš cilj ne zbog stranih radnika, već zbog nas samih."
