Dok evropske države uvode nove poreze i pooštravaju kontrole kako bi zaštitile domaću privredu i potrošače, Bosna i Hercegovina i dalje stoji po strani – bez zakona, bez nadzora i bez odgovora na pitanje ko zapravo profitira od nekontrolisanog priliva jeftine robe sa kineskih platformi poput Temu i Shein.
Prema procjenama iz logističkog sektora, stotine aviona svakodnevno prevoze robu ovih platformi prema Evropi. Koliko te robe završava u Bosni i Hercegovini – niko pouzdano ne zna. Upravo ta nepoznanica postala je najveća rupa u sistemu.
Gradiška – glavna rupa sistema
Javna saslušanja u Parlamentu BiH otkrila su da je granični prelaz Gradiška jedna od ključnih tačaka kroz koju roba ulazi gotovo bez kontrole. Šleperi iz logističkih centara u Mađarskoj prolaze bez adekvatnih pregleda, nakon čega pakete preuzimaju domaći poštanski operateri i distribuiraju ih širom zemlje.
U praksi to znači da ogromne količine robe ulaze na tržište bez stvarne provjere sadržaja, porijekla ili vrijednosti. Broj paketa nije javno dostupan, a poštanski operateri ga tretiraju kao poslovnu tajnu. Istovremeno, domaća privreda i budžeti gube stotine miliona konvertibilnih maraka kroz neplaćeni PDV i carine.
Evropa zatvara vrata, BiH ih širom otvara
Dok BiH odugovlači, države Evropske unije već uvode konkretne mjere. U 2025. godini u EU je ušlo 5,8 milijardi paketa male vrijednosti, što je višestruko povećanje u odnosu na prethodne godine. Devet od deset takvih pošiljki dolazi iz Kine.
Francuska i Italija već su uvele posebne naknade na male pakete, a evropske institucije pripremaju jedinstveni sistem oporezivanja koji bi trebao stupiti na snagu na jesen. Prema planu, svaki paket će biti opterećen carinom i manipulativnom naknadom, čime bi se barem djelimično izjednačili uslovi za domaće i strane trgovce.
Evropske vlasti tvrde i da je gotovo trećina pregledanih pošiljki sadržavala nesigurnu ili krivotvorenu robu ili je bila pogrešno deklarisana – što dodatno potvrđuje razmjere problema.
Domaće firme plaćaju sve, strani giganti ništa
U Bosni i Hercegovini situacija je obrnuta. Domaći trgovci moraju plaćati PDV, voditi fiskalne račune, osigurati garancije, servis i poštovati stroge propise o sigurnosti proizvoda. Platforme poput Temua i Sheina, međutim, robu šalju direktno kupcima, često deklarisanu kao pošiljke male vrijednosti, čime izbjegavaju većinu fiskalnih i regulatornih obaveza.
Rezultat je tržište na kojem domaći trgovci ne mogu konkurisati cijenama, jer igraju po pravilima koja za njihove strane konkurente praktično ne postoje.
Zakon spreman – ali zaključan
Posebno zabrinjava činjenica da nacrt novog Zakona o e-trgovini u Federaciji BiH već mjesecima stoji u ladici, iako je pripremljen i usaglašen. Riječ je o modernom zakonskom rješenju koje bi, prema riječima stručnjaka, moglo uvesti red u oblast internet prodaje i uskladiti je s evropskim standardima.
Međutim, zakon još nije upućen u proceduru. Politička blokada i administrativne opstrukcije praktično su zaustavile reformu koja bi mogla zaštititi domaće tržište i osigurati jednak tretman za sve učesnike.
Agencija bez nadležnosti – potrošači bez zaštite
Dodatni problem predstavlja stav Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine koja tvrdi da nema nadležnost da kontroliše sigurnost proizvoda naručenih putem interneta, ukoliko oni formalno nisu stavljeni na tržište BiH.
U praksi, to znači da se igračke, elektronika, kozmetika i odjeća koji stižu iz Kine ne podvrgavaju gotovo nikakvoj provjeri. Dok EU testira proizvode i povlači nesigurne artikle, bh. potrošači ostaju prepušteni vlastitom riziku.
Tržište bez pravila – i bez odgovora
Kombinacija slabe kontrole na granicama, nepostojanja efikasnog zakona o e-trgovini i institucionalne nezainteresovanosti stvorila je idealne uslove za nekontrolisan rast online platformi koje ne plaćaju poreze u BiH, ali ostvaruju ogromne prihode od bh. kupaca.
Najveće pitanje ostaje: da li je riječ o nesposobnosti institucija ili svjesnom ignorisanju problema u korist interesnih grupa koje profitiraju od postojećeg haosa?
Dok Evropa uvodi poreze, kontrole i zaštitne mehanizme, Bosna i Hercegovina i dalje funkcioniše kao otvoreno tržište bez pravila – mjesto gdje je zakon napisan, ali nije primijenjen, a cijenu tog nereda plaćaju i domaća privreda i potrošači.
