Domaće tržište je preplavljeno uvoznim medom, a to potvrđuje i činjenica da je vrijednost ovih proizvoda prošle godine dostigla 3,69 miliona maraka, a domaći pčelari kažu da je i prethodnu godinu obilježio veliki gubitak pčelinjih društava, niski prinosi i sve teži put do kupaca.
Prema podacima Uprave za indirektne poreze (UIO) Bosne i Hercegovine, od januara do decembra prošle godine na naše tržište stiglo je 478.300 kilograma meda, za šta je izdvojeno 3,69 miliona KM.
Uvoz je zabilježio blagi pad jer je godinu ranije na pčelarsko zlato iz inostranstva potrošeno 4,57 miliona KM, kada je na tržište BiH stiglo 621.428 kilograma ovih proizvoda.
Kada je u pitanju izvoz meda iz Bosne i Hercegovine, pčelari su na strano tržište plasirali skoro 12.000 kilograma meda u vrijednosti od 344.144 marke, a godinu ranije nešto više od 10.000 kilograma za koje su naplatili 266.436 KM.
Vodeća izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, zatim Katar, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati. U odnosu na zemlje Bliskog istoka, nešto manje količine su išle na tržišta Njemačke i Austrije, kao i u zemlje regije, dok je najviše uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske.
- Bilo je određenih polja sa nešto boljim prinosima, ali i onih sa znatno lošijim rezultatima. Osim toga, tokom zime su zabilježena velika uginuća pčelinjih zajednica, od 30 do čak 50 posto, zbog čega smo u ovu godinu ušli sa znatno manjim brojem košnica .
naime loša situacija u pčelarstvu uticala je i na poljoprivredu, prvenstveno voćarstvo, jer su pčele najvažniji oprašivači.
- Pored mrazeva i niskih temperatura tokom perioda cvjetanja voćaka, dodatni problem je bio i manji broj oprašivača, što je dodatno uticalo na prinose .
Na svjetskom tržištu meda, kako je rekao, problem je veliki broj falsifikata, jer se procjenjuje da je samo oko trećine meda pravi med.
Dodao je da je cijena kilograma meda oko 25 maraka , te da domaći med spada u najkvalitetnije proizvode uprkos sve težim klimatskim uslovima. Marković je ukazao i na problem starenja pčelarske populacije, naglašavajući da je prosječna starost pčelara u određenim udruženjima preko 60 godina.
- Zbog ovakve situacije, Udruženje poseban naglasak stavlja na podmlađivanje.
Uz podršku resornog ministarstva, u narednom periodu će se raditi na edukaciji i promociji pčelarstva i zaštiti domaće proizvodnje.
Pčelar iz Banja Luke rekao je da su klimatske promjene sve izraženije i da je protekla godina bila izuzetno teška za pčelare.
- Bilo je područja, poput područja uz Savu, gdje su bili solidni prinosi, kao i u brdsko-planinskim područjima iznad 500 metara nadmorske visine. Međutim, okolina Banjaluke, gdje uglavnom ima stacionarnih pčelara, prošla je izuzetno loše i bez dopunske hrane pčele praktično ne bi preživjele.
- Polja gdje nema akacija automatski su u problemima. Kvalitetno pčelarstvo više nije moguće bez migracije pčela, a stacionarni pčelinjaci godinama kontinuirano opadaju.
Kada je riječ o prodaji, tržište je preplavljeno uvoznim medom sumnjivog kvaliteta.
- Pijace su pune jeftinog uvoznog meda, koji košta od 12 do 15 KM i ne može se porediti s domaćim medom, ali kupci često biraju proizvode na osnovu cijene, a ne kvaliteta. Danas je lažni med toliko usavršen da ga je teško razlikovati, što dodatno otežava prodaju domaćeg meda - rekao je Vujasin i dodao da med uglavnom prodaje poznanicima, te da je interes za domaći med slabiji nego prethodnih godina.
Do prije nekoliko godina, nije imao viška meda, sve što je proizvodio odmah bi prodavao, a sada, ima ga mnogo na čekanju, što pokazuje da je potražnja smanjena.
