Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH izvršilo je korekcije idejnog rješenja za dionicu Ivan–Ovčari na Koridor 5C, koja povezuje područje između Sarajeva i Konjica. Iako izmjene ne odstupaju od važećih planskih dokumenata, donose određene tehničke prilagodbe koje bi mogle rezultirati nižim troškovima gradnje.
Riječ je o jednoj od infrastrukturno najkompleksnijih dionica u Bosni i Hercegovini. Na dužini od 10,27 kilometara gotovo polovina trase planirana je u tunelima, dok značajan dio otpada na mostove i vijadukte. Uprkos optimizaciji, teren ostaje izuzetno zahtjevan, sa visinskom razlikom od oko 410 metara između početne i završne tačke.
Trasa kroz brdski masiv i uz postojeću infrastrukturu
Dionica se nadovezuje na već izgrađeni dio autoputa nakon tunela Ivan kod Bradine i vodi prema sjevernom ulazu u Konjic. Projektom je predviđeno deset tunela, sa desnom i lijevom cijevi, ukupne dužine oko 11,6 kilometara. Planirano je i osam mostova ukupne dužine veće od tri kilometra.
Zbog velikog broja podzemnih objekata, autoput će imati dvije odvojene kolovozne trake sa minimalnim međusobnim razmakom od 25 metara.
Nakon izlaska iz tunela Ivan, trasa će preći magistralni put M17, a potom će, nakon tunela T1, prolaziti ispod željezničke pruge Sarajevo–Ploče. Dalje će se pružati uz desnu obalu rijeke Trešanice i kretati paralelno s magistralnim putem kroz naselja Zukići, Pirići i Vrbljani, sve do Ovčara, gdje se nastavlja prema narednoj poddionici u pravcu tunela Prenj.
Izmještanje trase zbog kulturne baštine i kamenoloma
Tokom izrade glavnog projekta izvršena je dodatna analiza rješenja iz 2021. godine, nakon čega je u periodu 2024–2025. provedena optimizacija trase.
Jedan od ključnih razloga za izmjene bio je prolazak autoputa kroz područje starog mezarja i nekropole sa stećcima u naselju Zukići. Novim rješenjem trasa je spuštena ispod ovih lokaliteta, čime je izbjegnuta direktna kolizija s kulturno-historijskim dobrima.
Također, prvobitna varijanta zahvatala je zonu aktivnog kamenoloma, što bi zahtijevalo dodatne objekte poput vijadukata i tunela. Pomjeranjem trase prema brdskom dijelu teren je zaobiđen, a broj i dužina pojedinih objekata su smanjeni.
Tehnička racionalizacija i potencijalne uštede
Na određenim dionicama mostovi su zamijenjeni nasipima, dok je predviđena rekonstrukcija magistralne ceste na mjestima gdje prolazi ispod autoputa. Time se omogućava kontinuitet saobraćaja bez većih zastoja, ali i efikasnije korištenje materijala dobijenog iskopima iz tunela.
Ovakav pristup trebao bi smanjiti ukupne troškove projekta, ali i količinu viška materijala koji bi u suprotnom završio na deponijama.
Iako je tehničko rješenje unaprijeđeno i bolje prilagođeno konfiguraciji terena, procedura izbora izvođača radova još nije pokrenuta. Zbog toga za sada nema preciznih informacija o tome kada bi mogla početi izgradnja ove strateški važne dionice autoputa.
