Vozači širom Bosne i Hercegovine ovih dana mogu da odahnu – cijene goriva su najniže u posljednjih nekoliko godina.
Ipak, iako bi pad cijena dizela i benzina trebao donijeti i pojeftinjenja drugih proizvoda, to se u praksi ne dešava.
Glavni razlog pada cijena goriva leži u zakonima ponude i potražnje na svjetskom tržištu. Dodatno su uticali trgovinski sukobi, slabiji dolar te sve veća prisutnost električnih vozila. Zbog svega toga, nafta je pojeftinila na globalnim berzama, što se prelilo i na lokalna tržišta.
Na domaćem terenu, cijene se formiraju u okviru propisanih marži, što znači da konkurencija među distributerima ipak postoji. Međutim, iako je gorivo jeftinije, cijene hrane i drugih osnovnih potrepština ostaju na istom nivou.
Ekonomisti napominju da su cijene nafte i derivata u BiH pod konstantnim nadzorom javnosti, ali da se pad cijena rijetko odrazi na širi spektar troškova građana. Kada gorivo poskupi – sve drugo skače, ali kada pojeftini – rijetko ko spušta cijene proizvoda i usluga.
Stručnjaci objašnjavaju da troškovi transporta čine mali dio ukupne cijene proizvoda, pa pad cijena goriva sam po sebi nije dovoljan da izazove talas pojeftinjenja.
Građani, iako zadovoljni nižim cijenama na benzinskim pumpama, ne očekuju lančano smanjenje životnih troškova. Dok BiH u potpunosti ovisi o uvozu nafte, jedina domaća mjera koja bi mogla konkretno pomoći potrošačima jeste smanjenje akciza i drugih državnih nameta.
