Cijena dionice Credit Suissea jučer je u jednom trenutku potonula za čak 30 posto, nakon što je najveći bankin kreditor, Saudi National Bank, objavio da nije više u mogućnosti pružati joj finansijsku pomoć jer bi premašio zakonsko ograničenje o vlasničkom udjelu do 10 posto.
Ta banka, naime, prošle godine sudjelovala je u dokapitalizaciji Credit Suissea, vrijednoj 4.2 milijarde dolara, ostvarivši pritom vlasnički udjel od 9.9 posto.
Credit Suisse je sinoć saopćio da će posuditi do 50 milijardi švicarskih franaka od Švicarske nacionalne banke, kako bi uvjerio ulagače da ima potrebnu gotovinu za nastavak rada.
"Ova dodatna likvidnost podržala bi temeljne poslove i klijente Credit Suissea dok banka poduzima potrebne korake za restrukturiranje poslovanja, odnosno stvaranje jednostavnije i fokusiranije banke izgrađene oko potreba klijenata", rekla je banka.
Vijest je uticala na finansijska tržišta širom svijeta, a strah od bankarske krize proširio se Europom.
No, ovo nije prvi put da je švicarski div u velikim problemima.
Curenje podataka
Detalji više od 18.000 računa u jednoj od najvećih svjetskih privatnih banaka otkrili su u februaru opsežan spisak klijenata umiješanih u mučenje, trgovinu drogom, kršenja ljudskih prava i druge ozbiljne zločine. Na tim računima u jednoj od najpoznatijih finansijskih institucija u Švicarskoj, banci Credit Suisse, nalazi se više od 100 milijardi švicarskih franaka, saopćio je The Guardian.
Curenje podataka ukazuje na "rasprostranjene propuste pažnje Credit Suissea, uprkos ponovljenim obećanjima tokom desetljeća da će se ukloniti sumnjivi klijenti i nezakonita sredstva", navodi britanski list, inače dio konzorcija od 48 medijskih kuća kojima je omogućen ekskluzivan pristup podacima.
Analiza otkriva kako je Credit Suisse neprestano otvarao ili održavao bankovne račune za brojne visokorizične klijente širom svijeta. Među njima su bili trgovac ljudima na Filipinima, šef burze u Hong Kongu, zatvoren zbog podmićivanja, milijarder koji je naručio ubistvo svoje djevojke, libanonske pop-zvijezde, i direktori koji su opljačkali državnu naftnu kompaniju Venezuele, kao i korumpirani političari od Egipta do Ukrajine.
Informaciju je njemačkim novinama Süddeutsche Zeitung prvotno otkrio anonimni zviždač, koji je rekao da su švicarski bankarski zakoni nemoralni. Novine su se zatim udružile s mnogim medijskim kućama širom svijeta kako bi istražile podatke povezane s desecima hiljada računa, od kojih su neki otvoreni još 40-ih godina prošlog stoljeća, a više od dvije trećine otvoreno je nakon 2000. godine. Mnogi su računi i danas aktivni.
Banka je saopćila da "snažno odbacuje" optužbe protiv sebe, tvrdeći da se izvješćivanje temelji na "selektivnim informacijama izvučenima iz konteksta, što je rezultiralo tendencioznim tumačenjima poslovanja banke".
No, curenje podataka daleko je od jedinog skandala koji je pogodio tu finansijsku instituciju posljednjih godina. The Week se osvrće na neke od najvećih kontroverzi koje je švicarska banka morala prebroditi.
- Predsjednik banke podnio ostavku zbog kršenja covid-pravila
Antonio Horta-Osorio podnio je ostavku na mjesto predsjednika Credit Suissea 17. januara 2022. nakon "opetovanog kršenja" pandemijskih restrikcija, manje od godinu dana nakon preuzimanja te uloge.
Istraga koju je proveo upravni odbor banke otkrila je da je Horta-Osorio, bivši izvršni direktor Lloyds Banking Groupa, nekoliko puta prekršio karantenska pravila, "uključujući prošlogodišnji put u London kako bi gledao finale Wimbledona", saopćio je Financial Times.
Njegov odlazak bio je "teška neugodnost" za Credit Suisse, koji je angažirao portugalskog bankara da "pomogne u ponovnom definiranju strategije" nakon što su prethodni skandali "naštetili ugledu banke u upravljanju rizicima i otvorili pitanja o njenom vodstvu", piše list.
Credit Suisse je odmah imenovao člana uprave Axela Lehmanna za novog predsjednika, koji je bio na čelu banke samo pet sedmica prije velikog curenja podataka, piše The Guardian.
- Skandal s tuna-obveznicama
Švicarsku banku su u oktobru 2021. globalni regulatori kaznili s gotovo 350 miliona funti nakon što je priznala krivicu za prevaru u dugotrajnom skandalu koji je Mozambik gurnuo "u finansijsku krizu", izvijestio je The Guardian.
Takozvani "skandal s tuna-obveznicama" nastao je zbog 1.3 milijarde dolara vrijednih zajmova koje je Credit Suisse dogovorio za Republiku Mozambik između 2012. i 2016., navodno usmjerenih na "ulagačke sheme koje sponzorira vlada, uključujući projekte pomorske sigurnosti i državni ribolov tune".
Ali dio sredstava je nestao, pišu novine, a kasnije je otkriveno da je jedan od izvođača radova u Mozambiku potajno dogovorio pozamašne provizije "u vrijednosti od najmanje 137 miliona dolara, uključujući 50 miliona dolara za bankare Credit Suissea koji su trebali osigurati povoljnije kredite", otkrili su regulatori.
Međunarodna prevara potom je dovela do toga da Međunarodni monetarni fond obustavi pomoć Mozambiku, što je u konačnici izazvalo finansijsku krizu u zemlji.
- Propast Archegos hedge fonda
Banka je izgubila 5.5 milijardi dolara kada je Archegos Capital Management propao početkom 2021. godine. Velika ulaganja američkog hedge fonda "u određene tehnološke dionice nisu dale rezultate i vrijednost njegovovg portfelja kod Credit Suissea naglo je pala", objasnio je Reuters.
Neovisni izvještaj o umiješanosti Credit Suissea u rizični hedge fond kritiziralo je ponašanje banke i pokazalo da su njeni gubici bili rezultat temeljitog propusta upravljanja i kontrole u njenoj investicijskoj banci, a posebno u njenom glavnom brokerskom odjelu.
Rečeno je da je banka bila "usredotočena na maksimiziranje kratkoročne dobiti" i da na kraju nije uspjela "zauzdati proždrljivo preuzimanje rizika" od fonda "uprkos brojnim signalima upozorenja".
- Korporativno špijuniranje
Bivša izvršna direktorica Credit Suissea Tidjane Thiam bila je prisiljena napustiti banku u martu 2020., nakon što je istraga otkrila da je špijunirala dvoje njenih zaposlenika.
Banka je unajmila privatne detektive da prate Iqbala Khana, bivšeg šefa odjela za upravljanje imovinom, koji je prešao njenom najvećem rivalu UBS-u, te Petera Goerkea, bivšeg voditelja ljudskih resursa.
Credit Suisse je ublažavao i umanjivao optužbe za špijuniranje, ali je u oktobru prošle godine švicarsko tijelo za nadzor financijskog tržišta (FINMA) reklo da je banka planirala špijuniranje u "sedam navrata između 2016. i 2019. i većinu ih je izvela".
- Kršenje američkih sankcija
Credit Suisse je 2009. kažnjen s 536 miliona dolara zbog kršenja američkih sankcija protiv Irana i nekoliko drugih zemalja, uključujući Libiju, Sudan, Burmu i Kubu, između 1995. i 2007. godine.
Američko ministarstvo pravosuđa saopćilo je da je banka provodila plaćanja koja su tim zemljama omogućila pristup američkim finansijskim institucijama - što je praksa koju je Washington zabranio, objašnjava Deutsche Welle.
Bila je to najveća takva kazna u historiji kršenja američkih sankcija i, da banka nije sarađivala, vlasti su rekle da bi morala platiti još više.
- Pomaganje diktatorima
Godine 1995. Credit Suisse bio je među švicarskim bankama kojima je naloženo da vrate gotovo pola milijarde dolara pohranjenih na računima filipinskog diktatora Ferdinanda Marcosa. Radi se o sredstvima za koja su Filipini rekli da su oteta iz nacionalne riznice, saopćio je tada Associated Press.
Kasnije je otkriveno da je Credit Suisse otvorio račune za diktatora i njegovu suprugu pod imenima "William Saunders" i "Jane Ryan", što je pomoglo da se njihova sredstva zaštite od nadzora.
