Odluka Supreme Court of the United States kojom je ukinut pravni osnov za uvođenje takozvanih recipročne carina izazvala je značajne reakcije u globalnom trgovinskom sektoru, posebno među kompanijama koje su u prethodnom periodu plaćale dodatne uvozne namete na američkom tržištu.
Presuda američkog Vrhovnog suda dovela je u pitanje praksu naplate dodatnih trgovinskih tarifa koje su bile uvedene na osnovu Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA). Sud je ocijenio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država nema ovlaštenje da trajno uvodi carinske barijere bez jasne saglasnosti Kongresa, čime je otvoren prostor za pravne i ekonomske sporove.
Ovakav pravni epilog pokrenuo je rasprave o sudbini sredstava koja su u međuvremenu naplaćena kroz sporne carinske mjere. Procjene govore da je kroz ovaj sistem dodatnih tarifa prikupljen značajan finansijski iznos na globalnom nivou, dok američka administracija još uvijek nije definisala mehanizam eventualnog povrata novca pogođenim kompanijama.
Posebnu pažnju odluka izaziva u izvoznim ekonomijama koje su bile izložene dodatnom trošku pri plasmanu robe na američko tržište. Među njima se nalaze i kompanije iz Bosne i Hercegovine, koje su od uvođenja tarifa morale prilagođavati svoje poslovanje novim trgovinskim uslovima.
Analitičari ističu da bi eventualna refundacija mogla zavisiti od budućih administrativnih i političkih odluka u SAD-u, jer presuda sama po sebi ne definiše tehnički postupak povrata sredstava. U praksi, to znači da bi pogođene firme morale čekati na posebne smjernice američkih trgovinskih institucija prije eventualnog podnošenja zahtjeva za povrat.
Istovremeno, iako je ukinuta pravna osnova za dio trgovinskih nameta, određene carinske mjere i dalje ostaju na snazi. Riječ je o tarifama koje su uvedene kroz druge zakonske instrumente i koje se odnose na specifične grupe proizvoda, poput čelika i aluminija, pa njihova budućnost zavisi od novih trgovinskih odluka američke administracije.
U Bosni i Hercegovini se posebno prati razvoj situacije jer su izvoznici iz sektora namjenske industrije bili među najviše pogođenim kompanijama. Poslovna zajednica očekuje jasniji odgovor Washingtona o mogućem povratu sredstava i daljnjem režimu trgovinskih mjera prema evropskim i balkanskim tržištima.
