Rast minimalca: Geografske i sektorske razlike u opterećenju privrede Federacije BiH
Posljednjih dana vodi se intenzivna rasprava o utjecaju povećanja minimalne neto plate na 1.000 KM, odnosno bruto plate na 1.744 KM, na privredu Federacije BiH. Jasno je da ovaj potez neće jednako pogoditi sve privredne grane, ali i da će utjecaj znatno varirati u različitim geografskim regijama.
Jedan od ključnih parametara za razumijevanje ovog problema je profitabilnost zaposlenika, koja pokazuje prosječnu neto dobit koju svaki zaposlenik donosi vlasniku kompanije.
Prema zvaničnim podacima za 2023. godinu, najviša profitabilnost zaposlenika zabilježena je u Zapadnohercegovačkom kantonu, gdje prosječan radnik vlasniku kompanije donosi čak 28.139 KM godišnje. Ova regija, koja uključuje Široki Brijeg, Grude, Ljubuški i Posušje, bilježi rezultat koji je za 161% veći od prosjeka Federacije BiH. Ovi podaci sugeriraju da će kompanije u ovoj regiji znatno lakše podnijeti teret povećanja minimalne plate.
Nasuprot tome, najniža profitabilnost po zaposleniku zabilježena je u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje taj iznos iznosi samo 4.085 KM, što je za 62% manje od prosjeka Federacije BiH. Ovi podaci ukazuju na ozbiljne izazove za kompanije u ovom kantonu, koje bi se mogle suočiti s potencijalnim talasom otpuštanja ukoliko ne dobiju podršku vlasti.
Što se tiče broja zaposlenih, Kanton Sarajevo i Tuzlanski kanton drže dominantan udio s ukupno 51% svih zaposlenih u Federaciji BiH. Sarajevo je vodeće s 118.247 zaposlenih u privrednim društvima, dok Tuzlanski kanton ima 71.177 zaposlenih. Na drugom kraju spektra nalaze se Posavski kanton s 4.234 zaposlenika i Bosansko-podrinjski kanton s 4.003 zaposlenika, što odražava njihove relativno male privredne kapacitete.
Ova analiza jasno pokazuje da će utjecaj rasta minimalne plate biti znatno različit u zavisnosti od regije, što otvara potrebu za precizno usmjerenim mjerama podrške kako bi se izbjegli negativni efekti, posebno u kantonima s nižom profitabilnošću zaposlenika.
