Bosna i Hercegovina posljednjih godina bilježi kontinuiran rast broja stranih radnika, posebno u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu i proizvodnji, dok domaća radna snaga sve intenzivnije odlazi prema zemljama Evropske unije u potrazi za boljim platama i sigurnijim uslovima rada.
Prema dostupnim podacima, u BiH trenutno radi više od 7.000 stranih državljana, a za ovu godinu odobreno je ukupno 7.427 radnih dozvola. Od toga se više od 2.300 odnosi na produženje postojećih dozvola, dok je ostatak predviđen za nova zapošljavanja.
Istovremeno, sve češće se otvaraju pitanja uslova rada, smještaja i zaštite prava stranih radnika koji dolaze iz siromašnijih zemalja Azije i Afrike.
Filipinske radnice u Sarajevu tvrdile da su živjele u neuslovnim prostorijama
Jedan od slučajeva koji je izazvao pažnju javnosti odnosi se na grupu radnica s Filipina koje su prošle godine stigle u Sarajevo radi rada u ugostiteljstvu.
Među njima je bila i 31-godišnja Filipinka Honey Lyn, koja je posao baristice prihvatila nakon što je putem agencije za zapošljavanje dobila ponudu za rad u jednom sarajevskom restoranu.
Prema njenim tvrdnjama, po dolasku u BiH radnice su bile smještene u kuću u blizini Sarajeva, gdje su, kako navodi, zatekle loše higijenske i stambene uslove. Tvrdi da su zidovi bili puni vlage, te da su same morale čistiti prostorije jakim hemijskim sredstvima.
Ugovorom je, kako kaže, bilo predviđeno da smještaj bude besplatan, ali im je nakon prve plate navodno zatraženo da izdvajaju oko 170 KM mjesečno za troškove smještaja.
Poslodavac je odbacio takve tvrdnje, navodeći da se radi o objektu koji ima odgovarajuće uslove za život i da su sobe opremljene grijanjem, kuhinjom i sanitarnim čvorovima.
Filipinskoj radnici je kasnije raskinut ugovor nakon što je nekoliko dana izbivala s posla bez odobrenja poslodavca.
Poslodavci tvrde da bez stranih radnika više ne mogu poslovati
Brojni poslodavci u BiH upozoravaju da se tržište rada posljednjih godina suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage, naročito u sektorima fizičkih i uslužnih poslova.
Sve više domaćih radnika odlazi u Njemačku, Austriju i druge evropske države, zbog čega firme pokušavaju radnike pronaći u Indiji, Bangladešu, Filipinima, Nepalu i drugim državama Azije.
Poslodavci navode da stranih radnika nema dovoljno ni za postojeće potrebe tržišta, te ističu da osim plata snose i dodatne troškove smještaja, prevoza, izdavanja dokumentacije i organizacije dolaska u BiH.
Minimalna plata u Federaciji BiH trenutno iznosi nešto više od 1.000 KM, a veliki broj stranih radnika upravo za taj iznos ili nešto više obavlja poslove u ugostiteljstvu, građevini i proizvodnji.
Otvorena pitanja zaštite radnika
Iako institucije tvrde da postoji zakonski okvir za zaštitu stranih radnika, pojedini slučajevi ukazuju na moguće zloupotrebe i neadekvatan nadzor.
Tokom ove godine inspekcijski organi u Republici Srpskoj evidentirali su više stranih državljana angažovanih na građevinskim poslovima bez urednih radnih dozvola i prijava.
Jedan od najvećih slučajeva zabilježen je prošle godine u Stocu, gdje je na gradilištu solarne elektrane pronađeno više od 70 kineskih državljana bez potrebnih dozvola za rad i boravak. Nakon inspekcijske kontrole strani državljani su deportovani iz BiH.
Na moguće rizike radne eksploatacije stranih državljana upozoravale su i međunarodne organizacije, ističući da radnici koji dolaze iz siromašnijih zemalja često pristaju na teže uslove rada zbog ekonomske potrebe i straha od gubitka zaposlenja.
Poseban problem predstavlja i složen sistem nadležnosti u BiH, zbog kojeg kontrolu tržišta rada vrše različite institucije na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.
BiH postaje tranzitna i radna destinacija
Pored radnika koji dolaze isključivo zbog zaposlenja, institucije BiH ranije su upozoravale i na zloupotrebe radnih dozvola, odnosno slučajeve u kojima strani državljani koriste dozvole za rad u BiH kao način pokušaja odlaska prema zemljama Evropske unije.
Poslodavci priznaju da su se i sami suočavali sa situacijama u kojima su radnici nakon dolaska u BiH pokušavali ilegalno napustiti zemlju i otići prema državama zapadne Evrope.
Uprkos tome, interes za dolazak stranih radnika u BiH i dalje raste.
Nedavno usvojeni propisi u Federaciji BiH predviđaju jednostavnije i brže procedure zapošljavanja stranaca, posebno za deficitarna zanimanja, dok su u Republici Srpskoj ranije uvedeni kraći rokovi za izdavanje radnih dozvola.
To pokazuje da će Bosna i Hercegovina, uprkos ekonomskim problemima i odlasku domaće radne snage, u narednim godinama sve više postajati zemlja u koju dolaze strani radnici, ali i država koja će morati ozbiljnije urediti pitanje njihove pravne i radne zaštite.
